|
Priobalni pojas, u srednjoj Dalmaciji, između uvale
Velika Vrulja na sjeverozapadu i rta Višnjice kod Ploča na jugoistoku
naziva se Makarsko primorje. Ovaj prostor mora, obale i planine proteže
se u dužini oko 60 km, a kopneni dio, od obale do Biokovskih klisura,
širok je oko 2 km.
Obalni pojas, od Brela do Baćine od davnina je nastanjen, a prirodni i
društveni uvjeti u pojedinim razdobljima određivali su i brojnost
žitelja. Danas ovdje, na južnom obalnom dijelu Splitsko-dalmatinske
županije živi preko 26 tisuća stanovnika, prema popisu iz 2001. godine.
Vozeći se brodom Primorje izgleda kao lepršava zastava. Dominiraju
vapnenačke biokovske klisure, uglavnom, s golim, strmim i sivim
stijenama, dok se ispod njih pruža zelena brežuljkasta flišna zona,
obrasla mediteranskim raslinjem. Ova zelena zona, pri dnu – uz obalu,
završava bijelom krivudavom crtom: primorskim plažama (žalom) u više
stotina uvala i uvalica.
Ispred Primorja je dio otoka Brača, Hvara i poluotoka Pelješca, a od
kopnene strane omeđeno je Biokovom i njegovim ograncima.
Po sredini, ponosno se uzdiže Sv. Jure, najviši vrh Biokova - 1761 m,
odakle se otvaraju čarobni kopneni i morski vidici.
Kao i na čitavom Mediteranu ovdje su ljeta suha, a ljetne vrućine
ublažava popodnevni maestral. Zime su ugodne i kišovite. U meteorološkim
izvješćima Makarska je često najtopliji grad, a uvijek je pri vrhu u
brojnosti sunčanih sati / dana na godinu.
Zbog raznih biljnih i životinjskih vrsta, raznih geomorfoloških oblika,
te prirodne ljepote Biokovo je proglašeno Parkom prirode. Sastavni dio
je i botanički vrt u Kotišini iznad Makarske. U samom gradu nalazi se i
Malakološki muzej (školjke), kao i Gradski muzej.
Postojeći prirodni i klimatski uvjeti, u prošlosti kao i danas,
određivali su i gospodarske aktivnosti ovog stanovništva.
Nakon potresa i izgradnje Jadranske magistrale (1964.) naglo se razvija
turizam i od tada se Makarsko primorje češće i naziva – Makarska
rivijera.
Ispod najvišeg dijela planine Biokova nalazi se grad Makarska –
administrativno, gospodarsko i kulturno središte ovog Primorja.
Po sredini ovog Primorja, 12 km južnije od Makarske, nalazi se naselje
Drašnice.
O naseljenosti ovog prostora i razvoju mjesta svjedoči više spomenika –
gomile, antički nalazi, sedam crkava, nadgrobne ploče...

Naselje od kamenih kuća, pod planinom, nakon potresa 1962. godine polako
se spušta prema moru.
Djelatnosti koje su bile osnova života u prošlosti na Primorju (vinogradstvo,
maslinarstvo, stočarstvo i ribarstvo) polako se gase, a umjesto vinove
loze, masline, smokve...obalni pojas se zeleni od primorskog bora.
Tek nakon II. svjetskog rata u mjestu bilježimo prve početke turističke
djelatnosti. Danas, ovo malo primorsko – turističko naselje (oko 300
stanovnika) u privatnim sobama – apartmanima ugošćuje turiste koji traže
mirniji boravak i ugodno kupalište.
Postoji veći broj ponuda izleta (kopnom i morem) u susjedna turistička
odredišta, kao i na otoke Brač, Hvar i Korčulu, te prema Splitu i
Dubrovniku. |